Vještačka inteligencija ubrzano mijenja način na koji radimo, komuniciramo i koristimo tehnologiju. Povećava produktivnost, ubrzava istraživanja i čini složene digitalne alate jednostavnijim za korišćenje.
Ali AI je istovremeno i mač sa dvije oštrice.
Ista tehnologija koja pojednostavljuje svakodnevni život može pomoći kriminalcima da automatizuju napade, analiziraju ukradene informacije i koriste sofisticirane tehnike uz znatno manje tehničkog znanja nego što je ranije bilo potrebno. Istraživači u oblasti cyber bezbjednosti već su dokumentovali kako AI smanjuje prepreke za aktivnosti kao što su lažno predstavljanje, prevare i razvoj zlonamjernog softvera.
Kada su u pitanju beskontaktna plaćanja, ovakav razvoj tehnologije zaslužuje pažnju.
Kada se tehnologija plaćanja susretne sa vještačkom inteligencijom:
Beskontaktne kreditne i debitne kartice koriste RFID tehnologiju kako bi bežično komunicirale sa kompatibilnim sistemima za plaćanje.
Ova praktičnost znači da fizičku karticu nije uvijek potrebno ubacivati u uređaj. Međutim, bežična komunikacija takođe stvara dodatnu potencijalnu tačku napada.
Kriminalne mreže već koriste sofisticirane relay tehnologije i tehnologije emulacije kartica za izvršavanje neovlašćenih beskontaktnih transakcija. Bezbjednosni istraživači dokumentovali su sisteme koji mogu prenijeti ukradene podatke o plaćanju na drugi uređaj i učiniti da platnom terminalu izgleda kao da je legitimna kartica fizički prisutna.
AI sam po sebi ne može jednostavno „izvući“ novac sa kartice. Problem je u tome što AI može učiniti širi kriminalni proces bržim, lakšim za automatizaciju i dostupnijim većem broju ljudi.
Da li bi ovakvi napadi mogli postati jednostavniji?:
Do nedavno su sofisticirani napadi na digitalne sisteme plaćanja uglavnom zahtijevali značajno tehničko znanje.
AI počinje da mijenja tu situaciju.
Alati koji mogu pomoći u programiranju, automatizaciji, analizi podataka i socijalnom inženjeringu mogu smanjiti nivo stručnosti potreban za izgradnju ili korišćenje kriminalnih sistema. Group-IB je prijavio značajan rast aktivnosti povezanih sa vještačkom inteligencijom unutar cyber kriminalnih zajednica i upozorio da se mogućnosti koje su nekada zahtijevale specijalističko znanje sve češće nude kao gotove usluge.
Opasnost zato nije samo u tome šta kriminalci mogu da urade danas, već i u tome šta bi sjutra moglo postati dostupno mnogo manje stručnim napadačima.
Rizik na javnim mjestima:
Napadi zasnovani na RFID tehnologiji uglavnom zavise od nekog oblika bežične interakcije ili pristupa podacima sa kartice.
Prepuni vozovi, autobusi, aerodromi, stanice i tržni centri predstavljaju okruženja u kojima ljudi redovno stoje veoma blizu nepoznatih osoba, a da to ne izaziva sumnju.
Trenutno nije uobičajeno da ljudima sredstva sa kartice budu neprimjetno ukradena samo zato što je neko prošao pored njih.
Međutim, kako kriminalni alati potpomognuti vještačkom inteligencijom i tehnologije za bežične napade nastavljaju da napreduju, razumno je očekivati da pokušaji napada na beskontaktne sisteme plaćanja postanu sve sofisticiraniji.
Vještačkoj inteligenciji bile su potrebne svega oko dvije godine da od generisanja osnovnih slika, za koje je bilo očigledno da ih je napravio AI, stigne do stvaranja hiperrealističnih video zapisa.
U budućnosti žrtva pokušaja bežičnog napada možda neće vidjeti da je neko dodirnuo njen novčanik ili izvadio karticu. Možda neće ni biti svjesna da je pokušaj napada uopšte izvršen.
Zašto RFID zaštita postaje sve relevantnija:
Novčanik sa RFID zaštitom stvara fizičku barijeru dizajniranu da ometa neželjenu bežičnu komunikaciju između kompatibilnih kartica i spoljašnjih čitača.
Nije potrebna baterija, softver niti bilo kakva aktivacija. Kada su kompatibilne kartice pravilno smještene unutar zaštićenog dijela, zaštitni materijal pomaže u sprečavanju spoljašnjeg čitača da uspostavi komunikaciju sa njima.
Kako tehnologija plaćanja postaje sve digitalnija, i način zaštite će možda morati da se razvija zajedno sa njom.
0 comments